Jugoslovenska memorijalna umetnost nema značajnijeg arhitektu od Bogdana Bogdanovića (1922-2010). Još za života, Bogdanović je stekao ugled ne samo nacionalnog i državnog, već i evropskog i svetskog graditelja i pisca. Povodom stogodišnjice od njegovog rođenja, 2022. godine priređena je retrospektivna izložba „Večito“. Nakon premijere u beogradskoj Galeriji „Atrijum“, ova izložba nastavila je svoj život kao putujuća istraživačka postavka, koja je rasla na svakoj novoj stanici.
Danas, nakon dve pune godine i trinaest gradova regiona (među kojima su Vrnjačka Banja, Sremska Mitrovica, Čačak, Vlasotince, Knjaževac, Berane, Krupanj, Valjevo, Mostar, Travnik, Bihać i Sarajevo), u susret petnaestogodišnjici od smrti Bogdana Bogdanovića, rađa se i prva knjiga monografskog zbornika.
Već u prvom Bogdanovićevom spomeniku, na beogradskom sefardskom groblju (1951-1952), sadržani su začeci svih njegovih potonjih dela. Ipak, svako naredno delo bilo je jasno drugačije, predstavljajući poseban, jedinstven svet, isto kao što su bili specifični i drugačiji sami toposi na kojima su nastajali. Više od sedam decenija nakon početka i više od četiri decenije od završetka njegovog stvaralaštva, nauka i struka pozvani su da daju svoj doprinos očuvanju i interpretaciji ovog nasleđa.
Kao žrtva brisanja neželjene istorije, revizionizma i procesa zaborava, ova baština preživela je ratove s kraja prošlog veka. Danas je ugrožena i sa drugih strana, uključujući konzervatorske aktivnosti koje ponekad narušavaju njenu autentičnost. Uprkos tome, delo Bogdana Bogdanovića i dalje privlači pažnju istraživača, a bogdanološke studije doživljavaju novi talas.
Autori tekstova u monografiji polaze od uverenja da se najpotpunije istraživanje Bogdanovićeve umetnosti može sprovesti na lokalnom terenu, pred samim spomenicima, uz poštovanje njihove istorije, prirode i povezanosti s ljudima. Iako najveći deo njegove zaostavštine danas nije na jugoslovenskom tlu, radovi okupljeni u ovoj knjizi dokaz su trajnog značaja i aktuelnosti Bogdanovićevog stvaralaštva.
Multi- i interdisciplinarnost nameću se kao neizbežan pristup u istraživanju Bogdanovićevog umetničkog sveta. Ova publikacija predstavlja doprinos integralnoj interpretaciji njegovog rada, zasnovanoj na premisi da su njegovi spomenici sublimacija nataložene kulture tla. Zagonetke i tajne njegovih oblikovnih postupaka i simbola ostaju nerazrešene, ali upravo takve ih je autor i zamislio.
Spomenici Bogdana Bogdanovića nastajali su u svetu ludensa, na gradilištima koja su istovremeno bila igrališta. Radovi u monografiji nisu zamišljeni kao celovita tumačenja, već kao prilozi rasvetljavanju njegovih metoda, motiva, tema i izvora inspiracije. Takođe, istražuju metodološke i stilske postupke koji objašnjavaju kompleksnost njegovog stvaralaštva.
Kao što je Bogdanović graditeljstvo uzdizao na nivo kulture, tako i izložba „Večito“ ima za cilj da njegovo nasleđe osvetli na novom, složenijem nivou – između nauke i kulture. S obzirom na to da je Bogdanović izbegavao racionalizam, bogdanološka misao današnjice zahteva nove perspektive i pristupe, oslobođene granica tradicionalnih disciplina.
U stvaranju publikacije učestvovali su naučnici, stručnjaci, kulturni radnici, kao i slobodni istraživači iz gradova regiona. U mestima kao što su Vrnjačka Banja, Čačak, Mostar i Sarajevo, organizovani su stručni skupovi i okrugli stolovi, čiji su odabrani referati obogatili sadržaj knjige. Svi ovi tekstovi nastali su uz kreativnu slobodu, što se ogleda u njihovoj formalnoj raznolikosti, dok ih povezuje zajednička ideja – istraživanje i očuvanje Bogdanovićevog nasleđa.
mr Mare Janakova Grujić